Građanski odgoj i obrazovanje

 

Poticanje građana, naročito mladih ljudi, da se aktivno uključe u društveni i politički život je politički prioritet kojem odnedavno raste važnost i na nacionalnoj i na europskoj razini. Tako su, primjerice, društvene i građanske kompetencije ubrojene među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje na način na koji su ih utvrdili Vijeće i Europski parlament 2006. godine. Promicanje aktivnog građanstva postalo je također jednim od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnih sustava diljem Europe, kako i stoji u Strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (ET 2020).

Goo

Građanski odgoj i obrazovanje se odnosi na one aspekte obrazovanja na školskoj razini koji učenike pripremaju da postanu aktivni građani tako što se osigurava da steknu potrebna znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Definicija ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u učionici već i praktična iskustva koja se stječu kroz školski život i aktivnosti u zajednici.

Posljednjih godina građanski odgoj i obrazovanje je očigledno dobilo na važnosti u nacionalnim kurikulumima diljem Europe. Zaista, sve države u svojim sl užbenim dokumentima naglašavaju važnost stjecanja društvenih i građanskih kompetencija, a to se odnosi na sve školske razine. Ipak, način na koji se provodi građanski odgoj i obrazovanje, razlikuje se od države do države. Općenito se može razaznati tri glavna pristupa, koji se često kombiniraju:

1) Građanski odgoj i obrazovanje kao samostalan predmet: u 20 odgojno-obrazovnih sustava (tri više nego 2005. godine) građanski je odgoj i obrazovanje obvezni zasebni predmet, čije izvođenje ponekad počinje već na primarnoj razini odgoja i obrazovanja, ali češće na sekundarnoj. Unutar ovog pristupa trajanje poučavanja jako varira ovisno o državi, od jedne godine u Bugarskoj i Turskoj do 12 godina u Francuskoj.

2) Integriranje građanskog odgoja i obrazovanja u šira predmetna/kurikulumska područja: Bilo da ga se poučava kao zaseban predmet ili ne, građanski odgoj i obrazovanje sastavni je dio kurikuluma drugihpredmeta u velikoj većini država. Takvo integriranje može se, primjerice, odvijati u obliku nastavnih blokova o kojima se odlučuje na razini škole (kao što je to slučaj u Češkoj Republici). Predmeti u kojima je integriran građanski odgoj i obrazovanje uglavnom pokrivaju društvene znanosti, povijest, zemljopis, jezike, te etiku/vjeronauk.

3) Građanski odgoj i obrazovanje kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma: Ovaj pristup koegzistira s jednim ili oba gore navedena pristupa u svim državama. Kroskurikularna dimenzija podrazumijeva da svi nastavnici doprinose provedbi građanskog odgoja i obrazovanja i s tim povezanim ciljevima, kako ih definiraju nacionalni kurikulumi. Širom Europe, javljaju se četiri glavne kategorije ciljeva u kurikulumima građanskog odgoja i obrazovanja: 1) postizanje političke pismenosti, 2) razvoj kritičkog mišljenja, analitičkih vještina, 3) i stavova i vrijednosti, te 4) poticanje aktivnog sudjelovanja u školi i/ili zajednici. Najčešće teme koje se u okviru ovog predmeta obrađuju diljem Europe tiču se poznavanja i razumijevanja društveno-političkog sustava vlastite države, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti, kao i pravičnosti i pravde. Ipak, građanski odgoj i obrazovanje nije usredotočeno samo na nacionalni kontekst. Važne uloge često pripadaju i europskoj i međunarodnoj dimenziji. (Mreža Eurydice)


Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja 

Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja dio je Školskog kurikula i Nastavnog plana i programa. Školski kurikul OŠ Ivana Rangera izrađen je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju (čl. 26. i 28.) te Nacionalnim okvirnim kurikulom.  Na temelju članka 27., stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA MEĐUPREDMETNIH I  INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA.

dimenzije

Ovaj školski izvedbeni plan i program predstavlja međupredmetne sadržaje u svim nastavnim predmetima, na satu razrednog odjela i izvanučioničkim aktivnostima od 1. do 8. razreda. Planiranje je ostvareno tijekom kolovoza/rujna 2016.

Izvedbeni  plan i programa GOO objavljen je na mrežnoj stranici škole, postoji kao školski dokument u pisanom obliku te svaki razrednik ima svoju radnu mapu za učitelje koja je pohranjena u zbornici škole, a služi za odlaganje priprema i materijala te predstavlja jednim dijelom i izvješće o ostvarenom programu na kraju školske godine.

Na sjednici Učiteljskog vijeća imenovan je koordinatori za provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u školi: Nikolina Županic, prof. i Emina Husnjak, dipl.uč.

 

Plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja 2016./2017.


pdf

 

Plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja 2015./2016.


pdf

Ispis E-mail