Međupredmete teme ostvaruju se međusobnim povezivanjem odgojno-obrazovnih područja i nastavih tema svih nastavnih predmeta. Europski referentni okvir navodi da kompetencije usvojene tijekom obveznog obrazovanja nisu vezane za određeni predmet već se odnose se na šire međupredmetne ciljeve i predstavljaju poveznicu od poučavanja prema cjeloživotnom učenju.
Izdvojeno je i definirano sedam međupredmetnih tema. To su:
1. Osobni i socijalni razvoj https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_153.html
2. Učiti kako učiti https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_154.html
3. Građanski odgoj i obrazovanje https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_217.html
4. Zdravlje https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_212.html
5. Poduzetništvo https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_157.html
6. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_150.html
7. Održivi razvoj https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_152.html
Kurikulumi međupredmetnih tema razrađeni su prema zajedničkim smjernicama. Svaki od sedam kurikuluma međupredmetnih tema organiziran je po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama. Unutar svakog odgojno-obrazvnog ciklusa i domena navedena su odgojno-obrazovna očekivanja.
Odgojno obrazovna očekivanja međupredmetnih tema pregledno navode što se od učenika očekuje u određenoj domeni ili makrokonceptu međupredmetne teme na kraju svakog odgojno-obrazovnog ciklusa.
U odgojno-obrazovnoj vertikali određeno je 5 odgojno-obrazovnih ciklusa, a to su:
- ciklus – 1. i 2. razred osnovne škole
- ciklus – 3., 4. i 5. razred osnovne škole
- ciklus – 6., 7. i 8. razred osnovne škole
- ciklus – 1. i 2. razred četverogodišnjih; 1. razred trogodišnjih srednjoškolskih programa
- ciklus – 3. i 4. razred četverogodišnjih; 2. i 3. razred trogodišnjih srednjoškolskih programa
Odgojno obrazovna očekivanja razrađuju se kroz navođenje potrebnih znanja, vještina i stavova. Uz odgojno-obrazovna očekivanja navedeni su ključni sadržaji (što?) i preporuke za njihovo ostvarivanje (kako?).
Sva postavljena očekivanja mogu se ostvarivati različitim metodama i oblicima odgojno-obrazovnog rada unutar svakog pojedinog nastavnog predmeta ili u okviru zajedničkih razrednih ili školskih projekata.
Važno je naglasiti da u planiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih očekivanja svih međupredmetnih tema sudjeluju svi predmetni nastavnici i stručni suradnici. Preporuča se suradničko planiranje kako bi se što cjelovitije sve teme ostvarile u pojedinim odgojno-obrazovnim ciklusima. To znači da je potrebno kroz sve nastavne predmete ostvariti odgojno-obrazovna očekivanja svih međupremetnih tema. Unutar svakog nastavnog predmeta ostvarivat će se očekivanja onih međupredmetnih tema koje su mu sadržajem i očekivanjima bliske, a suradničkim planiranjem svih učitelja, nastavnika i suradnika osigurava se ostvarivanje svih međupredmetnih tema kroz određeni odgojno-obrazovni ciklus.
PRAĆENJE OSTVARIVANJA MEĐUPREMETNIH TEMA
Odabir odgojno-obrazovnih očekivanja svih međupredmetnih tema koja će nastavnik integrirati u nastavni proces počinje pitanjima:
- Čime želim obogatiti učenikovo znanje?
- Koje vrijednosti kod učenika razviti i osvijestiti?
- Na koji način želim usmjeriti učenikovo razmišljanje i djelovanje u pozitivnom smjeru?
Važno je naglasiti da se odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju kroz cikluse. To vrijeme dulje je od jedne školske godine pa do kraja ciklusa ne možemo govoriti o ostvarenju već o ostvarivanju očekivanja kao procesu.
Jednako tako, nije nužno, niti je uvijek moguće, istovremeno ostvarivati očekivanja svih sedam međupredmetnih tema.
Povezivanje, integracija i ostvarivanje ishoda predmeta i očekivanja međupredmetnih tema mora biti logičan i prirodno ostvariv proces. Na taj način postiže se lakoća realizacije i obogaćivanje predmetnih odgojno-obrazovnih ishoda.
Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema dio su svih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti učenika. Ostvarivanje odgojno obrazovnih očekivanja promatramo i pratimo povezujući ih s vrednovanjem odgojno-obrazovnih ishoda nastavnih predmeta tijekom cijelog odgojno-obrazovnog ciklusa.
Način praćenja, bilježenja i vrednovanja ostvarivanja odgojno-obrazovnih očekivanja samostalno određuje učitelj prema situaciji i prilikama u svom školskom okruženju te razvojnim osobinama učenika čiji je učitelj.
Tijekom praćenja ostvarivanja međupredmetnih tema usmjeravamo se na poticanje razvoja kompetencija učenika u suglasju sa stvarnim životnim situacijama.
Bogatstvo odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema daje mogućnost povezivanja s odgojno-obrazovnim ishodima pojedinog nastavnog predmeta, uvažavajući specifičnosti svakog učenika, kao i pojedine razredne zajednice. (www.skolazazivot.hr)
