1. O zadrugarstvu
Filozofija zadrugarstva
- stara kao i ljudsko društvo
- skup moralnih vrijednosti koje su odgovor na gomilanje kapitala i profita
- protuteža suvremenom društvu – svakom je čovjeku svojestveno činiti dobro te se udruživati s drugim ljudima .
Zadruga – slobodno udruženje ljudi koje povezuju moralna načela (odgovornost, solidarnost, tolerancija, sloboda izbora, djelovanje i odlučivanje o svemu).
2. Učeničke zadruge
Škola učenicima pruža obrazovanje nužno za život u odrasloj dobi te ih priprema društveni život, osobni život i buduće zanimanje. No, redovita nastava ne zadovoljava sve potrebe učenika stoga se u školi osnivaju različite izvannastavne aktivnosti. Jedna od specifičnih izvannastavnih aktivnosti su učeničkezadruge. Učenici, posredstvom učeničkih zadruga, mogu steći zadružno iskustvo u svojim školama. To je moguće zato jer se grupe učenika dragovoljno formiraju i počinju obavljati djelatnost uz pomoć učitelja i roditelja te vanjskih suradnika.
3. O povijesti
50.-tih godina 20. st. Nastavnim planom i programom za četverogodišnje i šestogodišnje škole – spominju se IZVANNASTAVNE ili SLOBODNE aktivnosti pa tako i učeničke zadruge.
Učeničke zadruge su dobrovoljne organizacija učenika u kojoj učenici stječu radno-tehničko, ekonomsko, ekološko (…) obrazovanje. Proizvodnog su karaktera, a ostvareni dobitak raspoređuje se zajedničkom odlukom. Učenici uz mentorstvo učitelja i uz suradnju vanjskog suradnika stječu, primjenjuju znanje i sposobnosti. Neposredno sudjeluju u pripremi, organizaciji i izvedbi programa (od ideje-do plasmana proizvoda), vrednovanju rada te raspodjeli eventualne dobiti. Dakle, zadruga je sinergistički objedinjena pedagoška i gospodarska kategorija, različita od školskih vrtova osnivanih uz internatske škole i sirotišta u 16. stoljeću.
No, ona se razlikuje od suvremenih edukacijskih školskih vrtova i drugih raznolikih izvannastavnih aktivnosti. Uvjetno rečeno jedan je od prvih oblika tzv. alternativne škole. Metodički je primjeren oblik poduzetničkog i građanskog odgoja i obrazovanja, te programski postavljena kao kooperativni poduzetnički pothvat mladih – držeći stalno na umu da je njezin program sastavnica programa škole. Zasade hrvatskoga učeničkog zadrugarstva mogu se prikazati simbolom 4E+G: Edukacija sudjelovanjem u Eksperimentu odnosno prokušavanje svojih mogućnosti u proizvodnom procesu izvedenom po načelima istraživačke poduke, Ekonomsko-poduzetničkog, Ekološkog i Etnoodgoja+ Građanski odgoj i obrazovanje.
Učenička zadruga s motrišta studentice Učiteljskog fakulteta
4. Neki od pozitivnih aspekta učeničkog zadrugarstva:
- ona pridonosi razvojnom potencijalu slobodnog vremena,
- oblikuje radne vrijednosti učenika (koje je u današnjem odgojno-obrazovnom sustavu zapostavljeno),
- njeguje ekološki odgoj u učeničkoj zadruzi,
- učenička zadruga njeguje kulturni identitet i posebnost škole ,
- učenička zadruga razvija samopoštovanje …
Učenička zadruga “K(u)orpica” Osnovne škole Ivana Rangera u Kamenici osnovana je 5. studenoga 1998. godine kao prirodni sljednik poljodjelskog pouka i učeničke zadruge utemeljene 1929. a obnovljene 1958. godine. Suvoditeljice Zadruge: Jadranka Vusić, nastavnica kemije i domaćinstva i (od svibnja 2005.) Mirjana Posavec, dipl. učiteljica razredne nastave i hrvatskog jezika; ravnateljica Škole: Marija Rodek, nastavnica hrvatskoga i ruskog jezika.
U ovoj se Školi (utemeljenoj kao “obćinska seoska škola” u prosincu 1830. u mjestu od kojega putevi dalje ne vode pa je trajno izloženo depopulaciji) poljodjelski i uopće gospodarski pouk učenika njeguje od 1874. godine kada je ustrojen vrt (godinu dana prije izgubila je prvobitni cjepiljnjak a 1874. “dobila je 1/4 rali” od grofa Marka Bombellesa za školski vrt). Cjepiljnjak odnosno voćnjak za praktično vježbanje učenika ustrojen je školske godine 1894./95. ali bezuspješno jer je zemlja bila »mrtva i hladna«. U Spomenici Škole 1947./48. spominje se školski vrt »koji služi praktičnoj obuci a uživaju ga podjednako nastavnici i podvornik«. Osim tog vrta (60 čhv) postojao je vrt (258 čhv) kod učiteljskih stanova i oranica (263 čhv) koje je uživao upravitelj škole Stjepan Galović, te preko 8 rali šume “bez nadzora”.
Učenička zadruga “Mladi zadrugar” osnovana je školske godine 1958./59. s tri odjela: poljoprivrednim, za kućnu radinost i kupoprodajnim. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća imala je odjel učeničke štednje, peradarski i kupoprodajni odjel, a 1966./67. poljoprivrednu grupu i čipkarstvo. Krajem osmog i u većem dijelu devetog desetljeća 20. stoljeća nije djelovala, ali je Škola sudjelovala u pošumljavanju.
Nakon preseljenja u novu zgradu (1990.) površina školskog okoliša premašuje 7.000 m2 plus školski voćnjak iza potoka (oko 400 m2) zasađen domaćom šljivom bistricom o kojem Škola danas ne brine. (Područna škola Žarovnica nema zemlje.) Školski vrt na 400 m2 utemeljen je 1995./96., a učenička zadruga sa sekcijama školski vrt, mlade vezilje i domaćinstvo 1998. godine. Ime “K(u)orpica” dobila je 1999.
Učenička zadruga = Poduzetništvo
Zadrugarstvo-poduzetnistvo.ppt
Poduzetništvo u primarnom obrazovanju
University of Phoenix na svojim je stranicama studentima objavio infografiku na kojoj su saželi svoju filozofiju poučavanja, a ona glasi: Mi ćemo te naučiti ono što će ti pomoći da se sutra zaposliš.
Najbolji ekonomski stručnjaci koje okuplja Svjetski ekonomski forum donijeli su listu vještine koje će se najviše cijeniti kod kandidata za posao u 2020. godini. Potražnja na tržištu rada se nevjerojatnom brzinom mijenja i kako se samo za četiri godine više neće poslu moći nadati nitko tko nije razvio ovih 10 vještina.
Na prvom je mjestu jekao najpoželjnija vještina navedena (1) sposobnost rješavanja problema.
Na drugom mjestu liste za 2020. godinu je (2) kritično razmišljanje, zatim (3) kreativnost, pa (4) vođenje ljudskih resursa, (5) kordiniranje posla s drugima, (6) emocionalna inteligencija (prvi put se našla na listi) zatim (7) sposobnost procjenjivanja situacije i donošenja odluka, (8) sposobnost pregovaranja i (9) kognitivna fleksibilnost.
Predviđanja ekonomskih stručnjaka prije svega se temelje na tehnološkom napretku, razvoju nanotehnologije, robotike, umjetne inteligencije, biotehnologije, 3D printa… Stručnjaci očekuju da će te tehnologije utjecati ne samo na određene, usko povezane industrije, već i na kompletan način rada te proizvodnje.
